- Opči podaci:
- Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna kladado najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače(glavna turistička i putnička luka), Goveđari (u čiji sastav ulaze naselja Babine Kuće(najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) iPristanište (mjesto s poštom i upravnom nacionalnog parka)) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).
- Jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogate ortografije okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu. Njegova vanjska obala, otvorena južnom moru, strma je i puna garma - urušenih špilja. Obala okrenuta kopnu i buri niža je i pristupačnija.
- Lijepo razvijenog bogatog šumskog pokrova što je donedavna prekrivao velike površine obala Mediterana, a danas se rijetko kao ovdje zadržao u svom izvornom obliku. Na području mljetskih jezera šuma se spušta do samih obala jer su jezera zaštićena od udara jakih vjetrova pa su i valovi manji
- Otočića Svete Marije na Velikom jezeru s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom koji datiraju iz 12. stoljeća. Otočić je zbog svog izuzetnoga estetskoga ugođaja i snažne duhovno-kulturne dimenzije svojevrsni simbol otoka i nacionalnog parka "Mljet"
- Lokaliteta Polače kao sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom palačom i fortifikacijskim sklopom, te ranokršćanskimbazilikama uklopljenim u živopisan, od vjetrova zaštićeni zaljev
- Biljni i životinjski svijet:
Biljni svijet:
- Vegetacija nacionalnog parka Mljet je vrlo bujna zbog čega Mljet nazivaju Zelenim otokom.[2] Šuma alepskog bora oko jezera se smatra najočuvanijom i najljepšom šumom te vrste na Mediteranu. Izvorne šume hrasta crnike ili česvine, uz šumu Dundo, na otoku Rabu, najočuvanije su na Jadranu. Mljet je bogat brojnim endemima među kojima su najpoznatiji dubrovačka zečina ((lat.) Centaurea ragusina), Jupiterova brada ((lat.) Anthyllis barba-jovis) i drvenasta mlječika ((lat.) Euphorbia dendroides).[2]
- Životinjski svijet:
Kopnena fauna je dosta osiromašena nakon što je 1909. godine na Mljet donesenindijski mali mungos ((lat.) Herpestes auropunctatus), vrsta grabežljivca koji uništava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica, ali je i mnogo manje divljači. Mungos je u danom trenutku počeo stvarati probleme lokalnom stanovništvu jer je počeo napadati perad. Uz mungosa, na Mljetu od veće divljači obitavaju divlje svinje ((lat.) Sus scrofa),jeleni lopatari ((lat.) Dama dama) i mufloni. Podmorski svijet je bogat raznom bijelom i plavom ribom, školjkašima te rakovima.
-
Životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet u tipičnim krškim podzemnim staništima poput polušpilja, špilja i jama još nije u potpunosti istražen. Neki od endemskih beskralježnjaka poput Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus iMeledella werneri ime su dobili upravo po Mljetu gdje su prvi put pronađeni.[3]
Na otoku je zabilježeno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Od guštera svoje stanište su ovdje pronašli zelembać ((lat.) Lacerta viridis), oštroglava gušterica ((lat.) Lacerta oxycephala), obična gušterica ((lat.) Lacerta melisellensis) i kućni macaklin ili tarantela ((lat.)Hemidactilus turcicus).[3] Zmije su na otoku zahvaljujući mungosu gotovo u potpunosti istrijebljene. Ptičji svijet je bogat i raznovrstan pogotovo za vrijeme seobe. Tada borovu šumu i makiju nastanjivaju ptice poput zeba ((lat.) Fringilidae), crvendaća ((lat.) Erithacus rubecula) i kosa ((lat.) Turdus merula), dok se za vrijeme proljeća i ljeta može vidjeti i čuti slavuje ((lat.) Luscinia megarhynchos). Od ptica grabljivica u NP Mljet obitavaju vjetruše ((lat.) Falco tinnunculus), kobci ((lat.) Accipiter nisus), škanjci osaši ((lat.) Pernis apivorus),ćuk ((lat.) Otus scops), šumska sova ((lat.) Strix aluco) i ušara ((lat.) Bubo bubo). Od manjih sisavaca može se naći poljski miš ((lat.)Apodemus mystacinus), jež ((lat.) Erinaceus europeus), više vrsta šišmiša ((lat.) Chiroptera), obični puh ((lat.) Glis glis), kuna bjelica((lat.) Martes foina) i obični zec ((lat.) Lepus europaeus).[3]
Životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet u tipičnim krškim podzemnim staništima poput polušpilja, špilja i jama još nije u potpunosti istražen. Neki od endemskih beskralježnjaka poput Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus iMeledella werneri ime su dobili upravo po Mljetu gdje su prvi put pronađeni.[3]
Na otoku je zabilježeno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Od guštera svoje stanište su ovdje pronašli zelembać ((lat.) Lacerta viridis), oštroglava gušterica ((lat.) Lacerta oxycephala), obična gušterica ((lat.) Lacerta melisellensis) i kućni macaklin ili tarantela ((lat.)Hemidactilus turcicus).[3] Zmije su na otoku zahvaljujući mungosu gotovo u potpunosti istrijebljene. Ptičji svijet je bogat i raznovrstan pogotovo za vrijeme seobe. Tada borovu šumu i makiju nastanjivaju ptice poput zeba ((lat.) Fringilidae), crvendaća ((lat.) Erithacus rubecula) i kosa ((lat.) Turdus merula), dok se za vrijeme proljeća i ljeta može vidjeti i čuti slavuje ((lat.) Luscinia megarhynchos). Od ptica grabljivica u NP Mljet obitavaju vjetruše ((lat.) Falco tinnunculus), kobci ((lat.) Accipiter nisus), škanjci osaši ((lat.) Pernis apivorus),ćuk ((lat.) Otus scops), šumska sova ((lat.) Strix aluco) i ušara ((lat.) Bubo bubo). Od manjih sisavaca može se naći poljski miš ((lat.)Apodemus mystacinus), jež ((lat.) Erinaceus europeus), više vrsta šišmiša ((lat.) Chiroptera), obični puh ((lat.) Glis glis), kuna bjelica((lat.) Martes foina) i obični zec ((lat.) Lepus europaeus).[3]
Nema komentara:
Objavi komentar